Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu – Tradicija, znanstveni autoritet i trajni doprinos razvoju hrvatskog građanskog prava
Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu jedno je od najuglednijih i najdugovječnijih stručnih i znanstvenih pravnih društava u Republici Hrvatskoj, čiji je rad duboko utkan u razvoj suvremene hrvatske građanskopravne znanosti, sudske prakse i pravne struke u cjelini.
Zahvalu za bogatu arhivu i sačuvane materijale iz rada Društva, u kartonskim kutijama, davno prije digitalizacije i AI-a, dugujemo našem dragom mentoru, jednom od osnivača Društva, Mladenu Žuveli, a puno podataka smo dobili iz priča i sjećanja o radu Društva od, također jednog od osnivača i dugogodišnjeg predsjednika Društva, mr. sc. Hrvoja Momčinovića,
Povijest Društva započinje 23. lipnja 1988. godine u Zagrebu, u Domu SSRNH na Kaptolu, kada je nakon višemjesečnih priprema osnovano Društvo za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske. Kao cilj Društva na osnivačkoj skupštini navedeno je unapređivanje tog područja te okupljanje pravnika i građana koji se bave građanskim pravom. Prihvaćen je Statut Društva i donesena programska orijentacija za sljedeću godinu, koja se zauzimala za utjecaj stručne riječi na zakone i druge propise iz građanskog prava, u njihovu stvaranju, kao i u primjeni. Za članove Predsjedništva izabrani su: Jadranko Crnić, dr. sc. Nikola Gavella, Ivo Gembarovski, dr. sc. Ivo Grbin, mr. sc. Hrvoje Momčinović, Zdravko Momčinović, Milan Musulin, Živko Ružić, Marijan Sušanj, Arno Vičić, mr. sc. Jandra Vukadin, Danijel Zubović i Mladen Žuvela. U Odbor samoupravne kontrole izabrani su: Marina Hanžeković, Nikola Petrović i Ante Rebić. Za prvog predsjednika Društva izabran je Jadranko Crnić, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, a za potpredsjednika Mladen Žuvela. Tajnik Društva bio je Zdravko Momčinović.
Već od samoga osnutka jasno je oblikovana njegova temeljna misija: unapređenje građanskopravne znanosti i prakse, jačanje stručnog dijaloga te okupljanje pravnika različitih profesija i generacija radi zajedničkog promišljanja i razvoja pravnog sustava.
Među osnivačima i prvim članovima Predsjedništva nalazili su se istaknuti pravnici hrvatske pravne znanosti i prakse, čime je od samoga početka uspostavljen iznimno visok stručni i znanstveni standard djelovanja Društva.
Kroz desetljeća svoga djelovanja Društvo je izgradilo prepoznatljiv institucionalni identitet temeljen na kontinuitetu, stručnosti i otvorenosti dijalogu. Njegova aktivnost obuhvaća organizaciju znanstvenih i stručnih skupova, sudjelovanje u raspravama o zakonodavnim reformama, suradnju s pravosudnim tijelima i pravnim fakultetima, promicanje sudske prakse te objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Posebno mjesto zauzima i doprinos razvoju pravnog informacijskog sustava te jačanju povezanosti teorije i prakse u području građanskog prava.
Druga izborna skupština, 8. studenoga 1990.
Druga izborna skupština održana u Opatiji 8. studenoga 1990. godine, u okviru savjetovanja „Vlasništvo i druga stvarna prava u praksi“, predstavlja jedan od ključnih trenutaka u institucionalnom razvoju Društva. Tom prilikom potvrđena je programska orijentacija usmjerena na sudjelovanje u pravnim reformama, jačanje stručnih rasprava o ustavnom i gospodarskom uređenju te razvoj suvremenog pravnog obrazovanja i informacijskih sustava. Na skupštini je podnesen izvještaj o dotadašnjem djelovanju Društva i o financijskom poslovanju, usvojene su izmjene i dopune Statuta te je izabrano novo Predsjedništvo Društva. Novi članovi Predsjedništva bili su: dr. sc. Ivo Grbin, mr. sc. Hrvoje Momčinović, Milan Musulin, Danijel Zubović, Živko Ružić, Arno Vičić, Marina Sušanj, mr. sc. Jandre Vukadin, Jadranko Crnić, dr. sc. Nikola Gavella, Mladen Žuvela, mr. sc. Tatjana Josipović. Novi Nadzorni odbor je bio u sastavu: Marijan Hanžeković, Nikola Petrović i Ante Rebić. Na sjednici novoizabranog Predsjedništva, održanoj nakon Skupštine, za predsjednika Društva izabran je mr. sc. Hrvoje Momčinović, za potpredsjednika dr. sc. Ivo Grbin te za tajnicu Društva mr. sc. Tatjana Josipović.
Unatoč iznimno zahtjevnim društvenim i povijesnim okolnostima početkom devedesetih godina, Društvo je očuvalo kontinuitet rada i stručnog okupljanja pravnika, čime su opatijska savjetovanja postupno izrasla u jedno od najvažnijih i najprepoznatljivijih godišnjih okupljanja hrvatske pravne struke.
O programu rada Društva za 1991. i 1992. godinu, koji je usvojen na skupštini, govorio je g. Zdravko Momčinović. Istaknuto je da će se, osim uključivanja u organiziranje svih oblika stručnog okupljanja pravnika, Društvo, što je moguće više, angažirati na povećanju broja članova Društva. Također da će se uključiti i u raspravu o novom ustavnom uređenju i o novim propisima donijetima u sklopu privredne reforme, o čemu će se organizirati i stručne tribine, ciklusi predavanja i sl. Kao važno, naglašeno je i sudjelovanje u raspravi o poboljšanju modela školovanja i stručnog obrazovanja pravnika. Istaknuto je da će Društvo poticati i aktivnosti na stvaranju novog informacijskog pravnog sustava u Republici Hrvatskoj i raditi na stvaranju pretpostavki za kvalitetniji rad Društva.
Tijekom 1991. godine Društvo je nastojalo održati kontinuitet aktivnosti i u otežanim, ratnim, uvjetima. Međutim, VII opatijsko godišnje savjetovanje iz građanskog i privrednog prava, iako je bilo dugo pripremano, moralo je biti odgođeno. U zapisima ih arhive Društva nalazimo da je odgođeno, ne samo zbog ratnih događaja, već iz poštovanja prema velikom broju redovitih sudionika, koji nisu mogli prisustvovati.
Novi Statut Društva 1998. godine: Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu
Godine 1998. usvajanjem novog Statuta Društvo dobiva današnji naziv – Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu – čime se dodatno afirmira njegov identitet kao središnje stručne i znanstvene platforme građanskopravne zajednice u Republici Hrvatskoj.
Na skupštini Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske, održane u prostorijama Hrvatskog odvjetničkog doma u Zagrebu, 14. siječnja 1998. godine, predsjednik Društva, mr. sc. Hrvoje Momčinović istaknuo je razlike novog Statuta Društva u odnosu na stari Statut, do čega je došlo zbog potrebe da se pojedine odredbe Statuta usklade sa Zakonom o udrugama. Umjesto 11 članova Predsjedništvo bi imalo 7 članova, koji bi između sebe birali predsjednika, dopredsjednika i tajnika. Posebno važna promjena je promjena imena Društva. Novi Statut je predvidio da se Društvo zove Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu.
Za članove Predsjedništva izabrani su: prof. dr. sc. Nikola Gavella (Pravni fakultet u Zagrebu), dr. sc. Ivo Grbin (Vrhovni sud RH), dr. sc. Tatjana Josipović (Pravni fakultet u Zagrebu), dr. sc. Hrvoje Kačer (Pravni fakultet u Splitu), mr. sc. Josip Kos (odvjetnik u Zagrebu), mr. sc. Hrvoje Momčinović (Ustavni sud RH) i Danijel Zubović (Županijski sud u Osijeku).
Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Nikola Petrović (Chromos, Zagreb), Sandra Gliha (Marković, Ustavni sud RH), Sanja Trgovac (Ustavni sud RH).
Za članove Senata izabrani su: prof. dr. sc. Jakša Barbić (Pravni fakultet Zagreb), prof. dr. sc. Vlado Belaj (Pravni fakultet u Osijeku), Ivica Crnić (odvjetnik u Zagrebu), Jadranko Crnić (Ustavni sud RH), prof. dr. sc. Mihajlo Dika (Pravni fakultet u Zagrebu), mr. sc. Andrija Eraković (Visoki trgovački sud RH), prof. dr. sc. Vilim Gorenc (Ekonomski fakultet u Zagrebu), Stanko Hautz (Vrhovni sud RH), mr. sc. Olga Jelčić (Županijski sud u Zadru), Boris Kljajić (odvjetnik iz Kutine), prof. dr. sc. Petar Klarić (Pravni fakultet u Zagrebu), prof. dr. sc. Aldo Radolović (Pravni fakultet u Rijeci), Igor Tepšić (Zagrebačka banka), Arno Vičić (odvjetnik u Zagrebu) i Mladen Žuvela (Ustavni sud RH).
Zaklade Zlatko Crnić i Zaklada dr. sc. Jadranko Crnić
Društvo je ujedno sudjelovalo u utemeljenju Zaklade Zlatko Crnić te Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić, čime je aktivno pridonijelo stvaranju trajnih institucionalnih temelja za promicanje pravne izvrsnosti, profesionalnog integriteta i razvoja pravne kulture u Republici Hrvatskoj.
Naime, Predsjedništvo Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske donijelo je, 29. prosinca 1992. godine formalnu odluku o utemeljenju Zaklade Zlatko Crnić i ovlastilo Poticajni odbor da provede sve radnje za osnivanje i početak rada. Prva polovica 1993. godine protekla je u definiranju odrednica i sastavnica buduće zaklade, a kada su pripreme završene, o tome je izvještena javnost na tiskovnoj konferenciji 4. svibnja 1993. Nadalje je 15. svibnja 1993. sa suosnivačima održan i poseban pripremni sastanak na kojemu su razmotreni nacrti akata i prijedlozi kandidata za Zakladno vijeće i Nadzorni odbor. Osnivačka skupština održana je 23. lipnja 1993. u prostorijama kluba sveučilišnih nastavnika u Zagrebu.
Društvo je jedan od osnivača Zaklade Jadranko Crnić. S web stranice Zaklade Jadranko Crnić citiramo:
“Dr. sc. Jadranko Crnić, svojim je golemim pravničkim znanjem i mudrošću uživao velik ugled među hrvatskim pravnicima, a zbog svoje humanosti, moralnog autoriteta i nesebičnog zalaganja za pomoć ljudima u nevolji i promociji istinske vladavine prava osigurao je i jednako takvo uvažavanje široke hrvatske javnosti.
Bio je čovjek kome se vjerovalo i na kojeg se je stručno i ljudski uvijek moglo snažno osloniti. Njegov odlazak, koji još snažnije osjećamo i danas, bio je nenadoknadiv gubitak za hrvatsku pravničku struku.
Takav je čovjek zaslužio da ga se pamti, da se kroz njegovo ime potiče pravna, ali i ljudska izvrsnost. Stoga je već tijekom 2008. začeta ideja o osnivanju zaklade koja bi bila usmjerena na čuvanje uspomene na dr.sc. Jadranka Crnića i to na način da se kroz njegovo ime, koje uvijek snažno odjekuje u hrvatskoj pravnoj javnosti, u prvom redu oda priznanje istaknutim pravnicima koji su cijeli život uložili u boljitak vlastite struke, ali i u jačanje njena ugleda u hrvatskom društvu
Inicijativa je naišla na široku potporu među hrvatskim pravnicima i pravnim institucijama. Nakon pripremnih radnji unutar pravničkih udruga i ustanova, dana 6. travnja 2009. zaključen je Ugovor o osnivanju Zaklade dr.sc. Jadranko Crnić.
Osnivači Zaklade su: Udruga hrvatskih sudaca, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu, Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu, Institut za javnu upravu, Hrvatska udruga za ustavno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatska javnobilježnička komora, Akademija pravnih znanosti i Grad Zagreb.”
Opatijsko savjetovanje – središnja točka hrvatske pravne struke
Središnje mjesto u djelovanju Društva zauzima tradicionalno godišnje savjetovanje u Opatiji, koje već desetljećima predstavlja jedno od najvažnijih i najutjecajnijih okupljanja pravnika u Republici Hrvatskoj. Ovo savjetovanje izraslo je u nezaobilaznu instituciju hrvatske pravne struke, mjesto na kojem se susreću znanost, sudska praksa i odvjetnička profesija te prostor u kojem se oblikuju smjernice razvoja građanskog prava.
Na savjetovanjima sudjeluju suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih sudova, profesori pravnih fakulteta, odvjetnici, javni bilježnici te brojni istaknuti stručnjaci pravne teorije i prakse. Kroz tematska izlaganja, radionice i otvorene rasprave, savjetovanje sustavno doprinosi razvoju sudske prakse, interpretaciji zakonodavstva i unapređenju pravne sigurnosti.
U novije vrijeme savjetovanje dodatno proširuje svoj sadržaj suvremenim i interdisciplinarnim temama, uključujući digitalnu transformaciju pravosuđa, razvoj pravnih standarda u suvremenom društvu te osobito izazove koje donosi primjena umjetne inteligencije u pravu.
40. savjetovanje (40. jubilarno savjetovanje) pod nazivom “Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse”, održano je 2025. godine, kao tradicionalni, središnji stručni skup koji organizira Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu (HDGZP) u suradnji s izdavačkom kućom Organizator d.o.o., na kojem je sudjelovao i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske g. Damir Habijan, koji je uputio pozdravne riječi sudionicima, naglasivši važnost trajnog i otvorenog dijaloga između zakonodavne vlasti, pravne znanosti i prakse.
Priznanje Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić (2025.)
Posebno priznanje kontinuitetu i značenju djelovanja Društva potvrđeno je 30. listopada 2025. godine u Hrvatskoj odvjetničkoj komori, kada je u organizaciji Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić održana svečanost dodjele priznanja pravne struke za 2024. godinu. Ova manifestacija, koja je obilježila svoje petnaesto jubilarno izdanje, predstavlja jedno od najuglednijih okupljanja hrvatske pravne zajednice.
Tom prigodom dodijeljeno je priznanje za dugogodišnju uspješnu organizaciju pravnog skupa „Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i prakse“, a dobitnik priznanja bilo je Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu.
U obrazloženju odluke prof. dr. sc. Petar Miladin istaknuo je kako „Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i prakse“, koje se neprekidno održavaju već četiri desetljeća, predstavljaju jedno od najvažnijih i najutjecajnijih stručnih okupljanja hrvatske pravne struke. Naglasio je da su one postale trajno mjesto susreta sudske prakse, pravne znanosti i odvjetničkog iskustva te ključni forum za razmjenu znanja i unaprjeđenje pravne interpretacije.
Istaknuto je kako je upravo dosljedna usmjerenost na praktična pitanja primjene prava, osobito kroz analizu i raspravu sudske prakse, ono što „Aktualnosti“ čini jedinstvenima i trajno relevantnima u hrvatskom pravnom sustavu.
Priznanje je u ime Društva primila dr. sc. Sandra Marković, potpredsjednica Društva i predsjednica Organizacijskog odbora savjetovanja, koja je u svom obraćanju izrazila zahvalnost Zakladi na prepoznavanju višedesetljetnog doprinosa Društva razvoju hrvatske pravne kulture. Istaknula je kako ovo priznanje predstavlja ne samo potvrdu dosadašnjeg rada, nego i obvezu daljnjeg očuvanja i razvoja tradicije stručne izvrsnosti, dijaloga i znanstvene odgovornosti.
I još puno toga što slijedi…
Kroz cijelo razdoblje svoga djelovanja Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu ostaje trajno uporište hrvatske građanskopravne misli – prostor susreta znanosti i prakse, mjesto oblikovanja pravnih standarda te institucija koja je svojim djelovanjem značajno pridonijela razvoju pravne države, pravne sigurnosti i profesionalne izvrsnosti u Republici Hrvatskoj.
S posebnim poštovanjem i zahvalnošću odajemo priznanje generacijama pravnih autoriteta od kojih smo učili – njihovoj znanstvenoj utemeljenosti, profesionalnoj predanosti i neprocjenjivom doprinosu razvoju hrvatske građanskopravne misli i prakse. Njihovo znanje, iskustvo i integritet ostaju trajni temelj na kojem se i danas gradi pravna struka.
Istodobno, s punim povjerenjem i otvorenošću upućujemo poziv mladim kolegicama i kolegama da nastave tim putem, ali i da ga obogate novim idejama, suvremenim pristupima i hrabrošću za promišljanje pravnih izazova budućnosti. Upravo u tom spoju tradicije i inovacije leži snaga i kontinuitet razvoja naše pravne zajednice.
Društvo ide naprijed, uz mudrost onih koji su tu od nekih davnijih godina i svježi zamah mlađih kolegica i kolega.